Hrvatski jezik čine hrvatski standardni jezik, narječja i govori (mjesni, zavičajni), razgovorni jezik i jezik književnosti. Sa svim tim pojmovima upoznaju se učenici u 5. razredu osnovne škole. Hrvatski jezik ima bogatu povijest. Razvijao se, mijenjao, izgrađivao i važna je sastavnica hrvatskoga nacionalnoga identiteta. Stvoren je na osnovici štokavskoga narječja i (i)jekavskoga govora u 19. st. Opisan je normativnim priručnicima. Od 2013. hrvatski je 24 službeni jezik Europske unije. Posebno su bogatstvo hrvatskoga jezika narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko. Postavljeni odgojno-obrazovni ishod na razini predmetnoga kurikula glasio je: OŠ HJ A.5.6. Učenik uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika u užem i širem okružju.
Učiteljica je razradila ishode za dvosat hrvatskoga jezika i oni su glasili:
- učenik prepoznaje i izdvaja riječi mjesnoga govora i narječja, razgovornoga jezika te ih zamjenjuje riječima hrvatskoga standardnog jezika
- razlikuje vlastiti mjesni govor i narječje od drugih govora i narječja
- prepoznaje i imenuje hrvatska narječja i govore
- prevodi dijalektne pjesme na standardni jezik
- učenik izrađuje razlikovni rječnik mjesnoga govora i narječja i zamjenjuje ih riječima hrvatskoga standardnoga jezika
- učenik piše pjesme upotrebljavajući zavičajne motive
Prevođenje pjesama na standardni jezik
Razlikovni rječnici
Stvaralaštvo potaknuto zavičajnim motivima
Marija Matić, prof.
