Znate li da ima učenika 8. razreda koji ne znaju što znači riječ kosa i misle da je ona istoznačnica riječima kosilica i trimer, koji ne znaju što je zrcalo i đezva?
Tko na svojim leđima nosi barem 15 godina rada u učionici, sigurno je ne jednom usporedio svoje učenike nekada i sada – bogatstvo rječnika i njegovu uporabu u pisanom i usmenom izražavanju, kao i kompetencije u svim jezičnim djelatnostima. Svjesni smo i što je uzrok tomu: usmjerenost (ovisnost o) digitalnim tehnologijama, manjak koncentracije, vremena provedenog u čitanju književnih (i neknjiževnih) tekstova, ali i nedostatak stvarne komunikacije u svakodnevnom životu. Lakše je napisati poruku poput „nžlst nemog doć“, „čestitam. sč“ nego nazvati prijatelja, roditelja, baku ili djeda i razgovarati.
Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u razradi ishoda područja hrvatski jezik i komunikacija predviđa i nalaže rad na bogaćenju rječnika već od 1. razreda osnovne škole. Spomenuto se odnosi na sve jezične djelatnosti koje obuhvaća ovo predmetno područje. Leksik s jezikoslovnog stajališta učenici proučavaju u 8. razredu osnovne škole kada se susreću s pojmovima sinonim, antonim, pleonazam, neologizam, frazem te vrstama posuđenica u hrvatskome jeziku (OŠ HJ A.8.6. Uspoređuje različite odnose među riječima te objašnjava njihovo značenje u različitim kontekstima.).
Kada smo dobile zadatak da na stručnome skupu učitelja i nastavnika Hrvatskoga jezika predstavimo primjer aktivnoga učenja i vrednovanja, odlučile smo osmisliti i s učenicima 8. razreda provesti aktivnosti učenja frazema, a koje će obuhvatiti jezične djelatnosti čitanja, pisanja, slušanja i govorenja. Izravan je poticaj za ovu odluku bio i zadatak na državnom Natjecanju iz hrvatskoga jezika 2025. godine u kojemu su učenici trebali dopuniti rečenice kako bi se dobili smisleni i točni frazemi (sjekira mu je pala u med, ići grlom u jagode, vaditi kestenje iz vatre). Ovaj se zadatak pokazao jednim od najtežih zadataka u testu bez obzira što su učenici sudionici državnoga natjecanja iz hrvatskog jezika, u odnosu na svoje vršnjake, iznimni poznavatelji hrvatskoga jezika.
Prvi nam je korak bio ispitati koliko učenici 8. razreda (a onda i učenici svih razreda gimnazije) znaju o frazemima, a potom poznatim metodama aktivnoga učenja proširiti njihova znanja i poboljšati vještine i kompetencije u djelatnostima čitanja, pisanja, govorenja i slušanja. Uz svaku su aktivnost planirani i različiti oblici vrednovanja i samovrednovanja.
U polaznom je anketnom upitniku oblikovanom u alatu MS Forms sudjelovao 71 učenik 8. razreda Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ iz Slavonskoga Broda i Osnovne škole Mato Lovrak iz Nove Gradiške te 48 učenika 1. – 4. razreda Gimnazije Nova Gradiška. Anketni je upitnik među srednjoškolcima provela prof. hrvatskoga jezika Silvija Nikiforov. Cilj je ovoga anketiranja bio provjeriti koliko učenici osnovne i srednje škole znaju o frazemima, zaključiti o doticaju učenika s pojedinim frazemima i vezi stupnja obrazovanja sa znanjem o frazemima.
U anketnom su upitniku učenici trebali prepoznati definiciju frazema, među rečenicama i izrazima prepoznati frazem, povezati frazem i njegovo značenje, dopuniti frazeme i objasniti značenja pojedinih frazema (pitanja višestrukog izbora, povezivanja, dopunjavanja i pitanja otvorenog tipa). Analizom odgovora učenika došlo se do zaključka kako sa stupnjem obrazovanja raste i znanje učenika o frazemima. Učenici 8. razreda osnovne škole najviše su poteškoća, kao što je i očekivano, imali s pitanjima dopunjavanja frazema i objašnjavanjem značenja frazema. Tako je, primjerice, frazem Ide grlom u ________. riječju jagode frazem točno dopunilo 13 učenika 8. razreda (18%) i 62,5% srednjoškolaca, dok je frazem Vaditi _______ iz vatre. riječu kestenje dopunilo 14% osnovnoškolaca i 35,4% srednjoškolaca. Sličan je i omjer točnih odgovora učenika osnovne i srednje škole u zadatcima tumačenja frazema (npr. Posuti se pepelom.). Podjednak je broj učenika obiju skupina točno protumačilo frazeme Praviti od muhe slona. i Dobiti od koga po nosu. To su frazemi s kojima se, vjerojatno, češće susreću u svakodnevnom životu.
Analiza odgovora u anketnom upitniku i usporedba s točnim odgovorima bila je svojevrsna refleksija i polazište za oblikovanje odgojno-obrazovnih ishoda aktivnosti, kao i za osmišljavanje situacija za aktivno učenje o frazemima.
U poučavanju su korištene metode i oblici aktivnoga učenja: insert čitanje i tablica, lov na frazeme (istraživački zadatak), učenje po postajama (konceptualna tablica, igra uloga, pisanje akrostiha, ilustriranje frazema / izrada rebusa, obilazak galerije), pisanje priče/sastavka te snimanje videozapisa). Predviđene su aktivnosti obuhvatile sve jezične djelatnosti te su ostvareni odgojno-obrazovni ishodi triju predmetnih područja: hrvatskoga jezika i komunikacije, književnosti i stvaralaštva i kulture i medija, kao i očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Sumativno se vrednovanje učenja frazema može provesti za zadatku pisanja sastavka trodijelne strukture u kojemu će učenici upotrijebiti što više frazema i označiti ih u svome radu. Time će frazemi naći mjesto u svakodnevnoj komunikaciji, a učenje o frazemima postići svoju svrhu – obogatiti rječnik učenika. Prije samoga pisanja učenici su kroz analitičku rubriku za vrednovanje bili upoznati sa sastavnicama vrednovanja. Sastavak u prilogu napisala je učenica 8. razreda OŠ Mato Lovrak iz Nove Gradiške.
DAN KOJI NEĆE BITI BAČEN U VJETAR
Ah, kakva pasja vrućina. Početak je lipnja, a vani gore i nebo i zemlja. Brzo poput munje primiče se kraj školske godine. Valja zasukati rukave i zagrijati stolicu, a najradije bih dala petama vjetra.
Ne znam što bih prije izabrala: povijest ili fiziku, a i biologija mi se lukavo smiješi. Teška srca hvatam se povijesti i, ni kriva ni dužna, vraćam se u vrijeme Franje Ferdinanda. Cjelina Prvi svjetski rat – ne znaš ni tko pije, a tko plaća. Antanta, Trojni savez, Gavrilo, kraljevina ovakva onakva, bojište ovo pa ono… nema kraja. Čitam… i čitam… i čitam… nekoliko puta. Moje povijesno putovanje prekida mama vrućim i mirisnim kiflicama i, naravno, pitanjem: „Kako ide? Usput, da ti kažem, zvao je Ferdinand…“ „Pa, mamaaa,“ ljutito ju prekidam, „molim te vrati se kiflicama da ne bi u kuhinji izbila Bitka kod Marne!“ Osvojivši sve povijesne bitke, brzo se prebacujem na teme unutarnje energije, temperature i topline. Nakon pola sata učenja zaključujem da ću utrošiti tonu energije, pojesti sve mamine kiflice i od svega dobiti vrlo visoku temperaturu. Kao grom iz vedra neba u sobu ulazi tata s hladnom limunadom i pita: „Probaj je li dobre temperature!“ Ma on se šali. Pogledam ga ispod obrva, a on nastavlja: „Pita mama na koliko ºC si zadnji put pekla kiflice, nešto joj se sporo peku.“ Kratko odgovorim: „Na 180 ºC.“ Na to tata upita: „Možeš li mi preračunati u kelvine?“ Aaaaaa, ne vjerujem… Samo mi trljaju sol na ranu. Možda će s biologijom biti lakše: krvožilni sustav, klijetke, pretklijetke, trombociti, eritrociti, leukociti, transfuzija… Bože, zar nije bilo jednostavnijih izraza. Mislila sam da ću s ovim biti brže gotova. Moje carstvo znanja prekida sestra i uplašeno mi objašnjava da mama krvari iz prsta. Shvaćam da je to posljedica današnje kuhinjske bitke, ali ponosno objašnjavam kako će trombociti krvarenje zaustaviti. Sestra me gleda kao da sam otkrila Ameriku.
¸ Od umora više ne znam za sebe. Prošla sam pravu Golgotu. Nadam se da ću se iz škole vratiti s lovorikama, a ne kao Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba i da današnji dan nije bačen u vjetar.
Videozapisi na društvenim mrežama (posebice Tik-toku), anketiranje ljudi na ulici o nekim zanimljivim (ili manje zanimljivim) temama privlače pažnju mladih. Zabavljaju ih netočni odgovori ispitanika, no možda su i prilika da nešto nauče. Rado su, stoga, prihvatili ideju da pokušaju snimiti videozapis o frazemima. Anketirali su učenike 6. i 8. razreda, ali i neke odrasle u školi. U montiranju videozapisa došlo je do gubitka kvalitete snimljenoga materijala, no zadatak je ispunjen u potpunosti, a cilj ostvaren. Analizirajući uradak na satu Hrvatskoga jezika, učenici su zaključili da o frazemima više znaju stariji učenici u školi, odrasli više nego djeca, saznali su i značenja nekih frazema, kao i da frazemi nisu samo baština i dio aktivnoga leksika hrvatskoga jezika, nego postoje i u drugim jezicima.
Nakon svih provedenih aktivnosti učenja i vrednovanja, provedena je i posljednja aktivnost formativnog vrednovanja. Metodom 3-2-1 učenici su na karticama zabilježili tri važne činjenice o frazemima, dvije zanimljive ideje te jednu informaciju koju su zapamtili. U drugom su se razrednome odjelu poslužili metodom zida s grafitima, zabavnom, ali učinkovitom metodom formativnog vrednovanja. Na čisti bijeli papir većega formata koji smo nalijepili na improvizirani zid od kartona napisali su ono što su o frazemima zapamtili iz teorije i iz iskustva koje su stekli sudjelujući u svim provedenim aktivnostima (slika 9). Na „zid“ učenici mogu bilježiti činjenice, pisati osobna mišljenja, crtati, povezati učenje s drugim nastavnim predmetima ili životnim situacijama. Obje su provedene završne aktivnosti pomogle nama učiteljicama u refleksiji procesa poučavanja i ostvarenosti odgojno-obrazovnih aktivnosti.
Za provedbu ovih aktivnosti bilo je potrebno 3 – 4 školska sata, no sigurne smo da su ostavile traga i kod naših učenika. Bili su iznimno uključeni, aktivno su učili, istraživali, komunicirali međusobno, ali i s roditeljima i drugim članovima obitelji, zabavili se, usvojili nove riječi i izraze koji će, nadamo se, postati dio njihova aktivnoga rječnika u pisanoj i usmenoj komunikaciji.
Marija Matić, prof.; OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Slavonski Brod
Natalija Golovrški, prof.; OŠ Mato Lovrak, Nova Gradiška
