Život Marije Jurić Zagorka
Zagorka je bila svoja, bila je sposobna, pametna, uporna, ludo hrabra. Žena koja je živjela u pogrešno vrijeme. Cijeli se život borila i nije odustajala od svojih ideja i želja.
Njezino djetinjstvo bilo je nesretno i teško. Roditelji joj se nisu slagali. Otac je puno radio, a majka ju je maltretirala i tukla. Zbog loših odnosa u obitelji napušta školu. Roditelji su ju prisilno udali te seli s mužem u Mađarsku. Bila je jako nesretna i nekoliko puta pokušala se ubiti. Utjehu je pronašla u pisanju.
Veliki domoljub
Zbog ljubavi prema domovini odbija raditi za Mađare i bježi u Hrvatsku. Muž ju je proglasio ludom i završava u zatvoru. No liječnik je izbavlja iz zatvora tvrdeći da nije luda. U to vrijeme rastava braka nije bila moguće i zbog toga Marija Jurić Zagorka jako trpi. Saznao sam da žene nisu smjele hodati bez muške pratnje. Zagorka je htjela živjeti od svoga rada. Tekstove je objavljivala pod različitim, muškim pseudonimima Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica jer u to vrijeme biti novinarka, i to politička bilo je nezamislivo. Roditelji su smatrali da ih sramoti i nudili su joj novac da odustane od pisanja. Zagorka nije pristala. Bila je uporna. Borila sa za prava žena jer tada žene nisu imale pravo glasa. Izborila se za mjesto izvjestiteljice iz Sabora. Postaje politička novinarka i urednica Obzora. Pokrenula je Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene i Hrvaticu. Borila se protiv germanizacije i mađarizacije. Bilo mi je jako zanimljivo čuti da bi ona trebala biti majka hrvatskoga jezika. Podrška u radu bio joj je J. J. Strossmayer koji je u to vrijeme bio vrlo utjecajan. Na njegov nagovor počinje pisati romane i drame. Zagorka je pomogla da politika zainteresira ljude. Bila je veliki domoljub, no ni jedna vlast nije ju cijenila, svi su je osporavali i umanjivala njezinu važnost. Za vrijeme NDH zabranili su joj rad i izlazak časopisa. Poslije rata teško je živjela. Umrla je u 84.godini u Zagrebu. Kažu da ju je ispratilo tisuću čitatelja uz cvijeće i suze.
Najpopularnija književnica
Svidjela mi se televizijska emisija. U njoj je detaljno prikazan, rekao bih, turobni i teški Zagorkin život. U emisiji je predstavljena kao prva profesionalna novinarka, politička izvjestiteljica… Nosi titule najpopularnije, najviše čitane i najviše osporavane književnice. Objavila je više od 7 milijuna redaka teksta. Najpoznatija djela su: Grička vještica, Kneginja iz Petrinjske ulice, Gordana, Plameni inkvizitor, Vitez slavonske ravni, Kamen na cesti (autobiografija), Mala revolucionarka, Kći Lotrščaka, Republikanci i Crveni ocean… Pisala je i drame. Zapamtio sam naziv Evica Gupčeva.
Od ranog djetinjstva pa sve do smrti nekomu je smetala, što je jako žalosno. Zagorka je bila svoja, bila je sposobna, pametna, uporna, ludo hrabra. Žena koja je živjela u pogrešno vrijeme. Cijeli se život borila i nije odustajala od svojih ideja i želja. Emisija završava pjesmom Marijana, slatka mala Marijana. Mislim da je zbog toga što je Zagorkino kršteno ime Marianna. Ta me pjesma na kraju malo utješila.
Mihael Kopić
