O problemu govori Ivka Jurković, pedagoginja
U odrastanju djece i njihovu zajedničkom životu u školi uvijek je bilo situacija da su neka djeca bila izložena fizičkom ili verbalnom nasilju od grupe djece ili pojedinaca. U naše vrijeme pored tih oblika nasilja pojavilo sa i elektroničko nasilje koje obuhvaća:
- poticanje grupne mržnje
- napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje
- vrijeđanje, širenje nasilnih i uvredljivih komentara
- slanje prijetećih, okrutnih poruka
- kreiranje stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka
- slanje fotografija svojih prijatelja te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama
- iznošenje osobnih podataka ili obiteljskih prilika
- provaljivanje u tuđe e-mail adrese
- krađa i mijenjanje lozinke
- slanje virusa, fotografija i neželjene pošte na e-mail ili mobitel
- lažno predstavljanje
- dječja pornografija
Počinitelji ovakvih djela često misle da se neće otkriti njihov identitet te im daje osjećaj da mogu činiti što žele, a nisu u situaciji da direktno vide koliku su štetu učinili onome kome su poruke upućene. Nasilnik može ostati anoniman i to potiče djecu da budu nasilni iako u stvarnom svijetu možda ne bi bila nasilna.
Treba znati da posljedice elektroničkoga nasilja mogu biti puno ozbiljnije od onih koje se dogode u stvarnim situacijama. Broj onih koji promatraju nasilje mnogo je veći od onog na školskom igralištu ili razredu. Žrtva svaki put može ponovo čitati što je nasilnik napisao o njoj, a i svi drugi koji su umreženi. Dijete ne može jednostavno otići kući i izbjeći zlostavljanje. Dijete je emocionalno uznemireno. Često odustaje od aktivnosti kojima se bavi, izbjegava prijatelje i izostaje iz škole. Školski uspjeh slabi, često mijenja raspoloženje i ponašanje, pojavljuje se nesanica i gubitak apetita. Odrasli i prijatelji kojima bi se trebali obratiti mogu pomoći i ohrabriti ga da nešto poduzme. U tom slučaju odrasli: roditelji najprije, razrednik, pedagog u školi trebaju reagirati i potražiti pomoć.
Savjetuje se:
- ne odgovarati na nasilne, prijeteće ili na bilo kakav način sumnjive poruke
- ne brisati poruke ili slike jer mogu poslužiti kao dokaz
- pokušati otkriti identitet nasilnika kako bi se mogle poduzeti adekvatne mjere za sprečavanje nasilja
- kontaktirati internet providera
Na internetu ne postoji samo opasnost od vršnjaka, već i od odraslih koji imaju loše namjere prema djeci i mladima-pedofili. Zbog toga je važno da mladi svoje profile i osobne podatke drže privatnim.
Dobro je znati:
- pažljivo biraj osobe kojima ćeš dati osobne podatke
- tuđe brojeve mobitela,e- mail adrese, fotografije nikad ne dijeli bez znanja te osobe
- svoju lozinku možeš dati samo roditeljima
- na sumnjive poruke s nepoznatog broja ne odgovaraj
- budi pažljiv/a i obazriv/a prema drugima; kad se šališ, ili kad si ljut/a, uvijek razmišljaj o mogućim posljedicama, prije slanja, razmisli kako bi ti
- reagirao/la na takvu poruku
U našoj školi, prema mom iskustvu, bilo je sporadičnih događanja vezano za elektroničko nasilje. U protekle dvije godine ukupno smo imali prijavljeno šest slučajeva, a ove školske godine ni jedan slučaj. Mislim da je to zbog toga što razrednici i ostali učitelji kroz redovan rad, sat razrednika, izvannastavne aktivnosti i izbornu nastavu informiraju učenike o posljedicama ovih oblika ponašanja. U edukaciju su uključeni i roditelji na roditeljskim sastancima.
