Lirska pjesma izražava subjektivni pjesnikov doživljaj, osobne osjećaje, refleksije te emocionalne i misaone reakcije na vanjski svijet. Čitanje i interpretiranje lirskih pjesama katkada je učenicima vrlo teško zbog specifičnosti pjesničkoga jezika: slikovitosti, emocionalnosti, melodičnosti i ritmičnost. Slikovitost i preneseno značenja postiže se stilskim sredstvima, a ritmičnost skladom emocija i izraza. Snagu pjesničkog izraza pojačava izbor riječi, njihov poredak u stihu, ponavljanje i stanke. Lirska pjesma ima složenu struktura u koju treba ponirati postupno svim svojim bićem, zato treba učenike postupno uvoditi u posebnosti lirske pjesme.
Do 6. razreda s učenicima se radi na usvajanju strukture lirske pjesme, izražavanju doživljaja i objašnjavanja pjesničkih slika. Stariji učenici zamišljaju i dograđuju pjesničke slike te osjećaju muzikalnost pjesničkog jezika i na njih lirika može djelovati inspirativno pa se tako izražavaju lirski i slikovito. Zato su se učenici sedmih razreda upustili u blackout poeziju na odabranim lirskim pjesmama Dobriše Cesarića, Antuna Gustava Matoša, Tina Ujevića i Dragutina Tadijanovića. Učenici su dobili pripremljene pjesme i nakon čitanja trebali su zaokružiti riječi koje će činiti njihovu poeziju, a sve ostale riječi zacrniti. Naziv blackout (zacrnjenje) dolazi od prepoznatljivog vizualnog izgleda nove pjesme. No učenici su u stvaranju blackout poezije otišli korak dalje i svoj su doživljaj pjesme likovno izrazili. Nekoliko učenika pročitalo je svoje pjesme, analiziralo stihove i stilska sredstva. Svi su učenici svoje pjesme stavili na pano. Napravljena je galerija pjesama koju su svi obišli i ostavili na panou ispod pjesme svoje komentare.
Na jednom od sati kada su se radila hrvatska narječja učenici su primijenili blackout poeziju na popularnim pjesmama Olivera Dragojevića, Zvonka Bogdana i Jacques Houdeka. Od postojećih pjesama stvarali su svoja mala pjesnička djela.
Marija Matić, prof.
