Zašto kitimo bor?

Kićenje bora
Djeci još uvijek najveća radost kićenje bora

Moj novinarski zadatak bio je istražiti zašto se kiti bor. Uskoro nam dolazi Božić. I svi se veselimo božićnome uređenju svojega doma. Nama je djeci još uvijek najveća radost kićenje bora i pokloni koji nas čekaju ispod njega. Saznala sam da se pokloni povezuju s tri dara koje je Isus dobio od sveta tri kralja na dan svoga rođenja, ali odgovor zašto kitimo bor nisam saznala. Postoji nekoliko priča. Jedna kaže da bor predstavlja vezu između Boga i čovjeka i kada ga kitimo, odajemo počast Bogu. Kažu i da božićno drvce simbolizira čovjekovu prolaznost. Pročitala sam da su ukrašavanje bora započeli luterani u Njemačkoj u 16. stoljeću i da se taj običaj proširio. U početku bor se kitio plodovima i papirom, s vremenom su se ukrasi mijenjali. Danas se gotovo natječemo tko će imati ljepši bor i kakvim ćemo ga kuglicama, bojama ukrasiti. Pročitala sam i da je Martin Luther početkom 16. stoljeća okitio svoj bor svijećama s namjerom da usporedi dobro i zlo s grijehom Adama i Eve.

U Hrvatskoj kićenje bora pojavilo se u 19. stoljeću. Ljudi su prvo kitili bjelogorična stabla koja su ukrašavali zelenilom, cvijeće i plodovima na Badnjak. Kasnije su počeli kititi zimzelena stabla koja su ukrašavali papirnim ukrasima, pozlaćenim orasima i lješnjacima. Često su se na drvce stavljale i svijeće koje su još od Rimskog Carstva simbol nade i božanstva. Bor kitimo na Badnjak, no neki ljudi toliko vole ugođaj Božića da ga već okite početkom prosinca. Isto tako i različito ga raskitimo. Neki na Sveta tri kralja, a neki i kasnije.

Ispod bora ljudi stavljaju jaslice najčešće izrađene od drva koje oslikavaju Isusovo rođenje u štalici. Pročitala sam da se najstarije hrvatske jaslice nalaze na otočiću Košljunu kraj otoka Krka, a potječu iz 17. stoljeća. saznala sam da riječ Božić dolazi od umanjenice Bog.

Bor, božićno drvce ili jelka?

Crnogorično drvo koje se u kućanstvima kiti za Božić najčešće zovemo bor bez obzira kojoj četinjači pripada. Može se reći i božićno drvce, no čemu upotrebljavati opisni izraz kad imamo sažetu i jednoznačnu riječ. Naši se darovi stavljaju pod bor, naravno u skladu s običajima mogu biti i drugdje, no ondje gdje se kiti bor, darovi su pod njim. U hrvatskome jeziku ne dolazi u obzir imenica jelka; ni božićna, ni u prirodi. U prirodi to je ipak jela, rod cnogoričnoga drveća iz porodice borova.

Znači dvojbe više nema. Kitimo bor! Jezično to je najbolji izbor.!

Lara Žuljević, 7. a