Kritički o sadržajima na televiziji
Kada se nakon dugog i zamornog dana želite odmorite, najčešće sjednete ispred televizora sami ili s s roditeljima i gledate sve što se tada emitra na televiziji zanemarujući oznake o o dobnoj primjerenosti i prikladnosti sadržaja. Što najčešće gledamo? Nisu to uvijek kvizovi, emisije za djecu i mlade, nađe se tu štošta: sapunice, reality programi … Naši se roditelji unaprijed ne informiraju o sadržaju koji gledamo, već reagiraju tek kad vide neke neprimjerene scene. Na scene nasilja i ne reagiraju uvijek. I što se događa?! Scene iz filmova i serija postaju dio svakodnevice djece mlađe školske dobi.
Kako naučiti kritički promišljati o onome što gledamo?
Ako sadržaje gledamo zajedno s roditeljima, trebali bismo ih češće komentirati, raspravljati o onome što vidimo, čujemo, propitivati se što nam znače informacije koje smo dobili. Obično roditelji biraju programe i sadržaje koje svi zajedno gledamo. Mislim da pri tome najčešće biraju ono što njima odgovara ne misleći kako to možda i nije najprimjerenije za njhovu djecu. Djecu smatraju zrelima i dopuštaju im sadržaje koji nisu za njih ili ih smatraju premalima te misle kako neće ništa razumjeti. Međutim, varaju se. Istraživanja su pokazala da djeca do svoje pete godine imaju iznimno razvijeno pamćenje i da će mnoge stvari koje su vidjeli zapamtiti pa i isprobati. Tako mnoge oblike nasilja i neprimjerenog ponašanja koje vide na televiziji smatrat će igrom i i zabavom i iskušavat će na drugima. Mogu se pojaviti i neki zdravstveni problemi kao debljina, poremećaj spavanja, slabiji uspjeh u školi i ….
Stoga molimo roditelje da pripaze na neprimjerene sadržaje na televiziji, internetu i zaštite svoju djecu od negativne strane virtualnoga svijeta. Na ovaj članak i na ovo promišljanje potaknule su me reklame tijekom studenoga pod nazivom Birajmo što gledamo kojima su upozorili na važnost medijskoga opismenjavanja roditelja i djece te na važnost odabira sadržaja za najmlađe.
Morea Abrić
