Razgovor s Aleksandrom Krampač-Grljušić

Živim i radim ono što volim

Mišljenja sam da je svatko od nas jedinstven i poseban i da svi imamo potrebe koje želimo zadovoljiti bile one posebne ili ne. Odgovoriti na potrebe svakog pojedinca predstavlja izazov i traži izmjenu rutina i rituala stručnjaka.

Aleksandra Krampač-Grljušić, diplomirani je defektolog i učiteljica razredne nastave. Završila je velik broj edukacija vezan uz rad s različitim skupinama učenika, a 2015. doktorirala na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Ravnateljica je inkluzivne škole u Osijeku, suradnica Pravnog fakulteta, članica brojnih radnih skupina i povjerenstava. Radila je i kao izvanjska suradnica u  naslovnom zvanju asistentica na Učiteljskom fakultetu u Osijeku, Slavonskom Brodu i Vukovaru, Filozofskom fakultetu i Umjetničkoj akademiji u Osijeku.
Sudjelovala je u velikom broju projekata kojima je cilj razbijanje predrasuda i neznanja o osobama drukčijim od nas. Objavila je dvadesetak radova u stručnim i znanstvenim časopisima vezanim uz prijateljstvo, socijalnu uključenost, socijalni i emocionalni razvoj djece, planiranje za učenike s teškoćama s velikim naglaskom na primjenu osobno usmjerenog planiranja jer ono u proces planiranja ne uključuje samo dijete, već njegovu obitelj, vršnjake i sve osobe važne u životu djeteta za koje se planiranje provodi.
Objavila je dva priručnika za učitelje s ciljem osnaživanja učitelja u radu s raznovrsnim skupinama učenika. Svoja znanja i vještine dijeli s kolegama na brojnim stručnim skupovima.  

Aleksandra Krampač -Grljušić

Tako je u našoj školi bila već dvaput: na stručnome skupu za učitelje hrvatskoga jezika i na Učiteljskome vijeću gdje je govorila o učenicima s teškoćama u redovitom školskom sustavu. Budući da je gđa Krampač-Grljušić po prirodi vrlo otvorena i fleksibilna osoba, zamolili smo ju za razgovor. Dio razgovora prenosimo i našim čitateljima.
Tko su učenici s teškoćama u redovito školskom sustavu?
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi učenici s posebnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama. Učenici s teškoćama su: učenici s teškoćama u razvoju, učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima.  U redovitom školskom sustavu najčešće teškoće učenika su teškoće u učenju.


Često se riječ teškoće shvaća kao stigma ili negativna etiketa djeteta. Što Vi mislite o tome?
Mišljenja sam da je svatko od nas jedinstven i poseban i da svi imamo potrebe koje želimo zadovoljiti bile one posebne ili ne. Odgovoriti na potrebe svakog pojedinca predstavlja izazov i traži izmjenu rutina i rituala stručnjaka. Stigma je prisutna svuda oko nas i upravo vi možete biti osobe koje će razbiti predrasude i neznanja i stvoriti svijet koji svima nama jednako pripada.

Kako se prepoznaju i otkrivaju te poteškoće?
Veće teškoće djeteta uočavaju roditelji prije polaska u školu, a lakše teškoće najčešće uočavaju stručnjaci polaskom djeteta u školu.

Partnerski odnos učitelja i učenika

Jesu li naši učitelji dovoljno osposobljeni za rad s takvim učenicima? Što je njihov zadatak?Velik broj učitelja tijekom studije nije imao kolegij vezan uz rad s učenicima s teškoćama te se dodatno educiraju za rad s različitim skupinama učenika nakon završenoga formalnog obrazovanja. Zadatak učitelja je da  svakom djetetu omogućiti stjecanje najviše razine znanja, sposobnosti i vještina u skladu s njegovim mogućnostima za samostalan i uspješan život, ispunjen učenjem, radom, samopoštovanjem i općim zadovoljstvom.[1]

Koji su sve stručnjaci potrebni za rad s takvim učenicima?
Ovisno o vrsti i stupnju djetetovih teškoća potrebna je podrška različitih stručnjaka (liječnika školske medicine, specijalista – pedijatara neurologa…, socijalnih pedagoga, logopeda, edukatora rehabilitatora, učitelja) uz aktivno uključivanje roditelja jer oni najbolje poznaju potrebe svoga djeteta.

Kako prilagođeni programi olakšavaju pohađanje nastave?
Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke je redoviti program koji se sadržajno i metodički prilagođava učeniku. Sadržajna prilagodba podrazumijeva individualiziranu prilagodbu nastavnih sadržaja redovitog programa, a zahtijeva smanjivanje opsega nastavnih sadržaja. Pri izradi programa kreće se od djetetovih jakih strana, posebnih talenata i interesa. Program se radi za svako pojedino dijete i omogućava učeniku maksimalan napredak i razvoj potencijala.

Koje sve modele prilagodbe nastave  imamo?
Različiti autori govore o različitim prilagodbama, a one ovise o konkretnom  učeniku . Svaka prilagodba koja će učeniku omogućiti stjecanje potrebnih znanja za sljedeći stupanj školovanja je dobra prilagodba.  Može se prilagoditi količina nastavnih sadržaja, vrijeme, strategije, metode poučavanja i dr.

Koja je uloga roditelja u ovim programima? Neki roditelji misle, ako prihvate da njihovo dijete ide po prilagođenom programu,  da su mu vrata većine srednjih škola zatvorena. Je li to tako?
Roditelji imaju značajnu ulogu u procesu planiranja i provedbe programa. Oni najbolje poznaju svoje dijete i zato je važno njihovo aktivno uključivanje u sve aktivnosti – od procesa planiranja do same provedbe. Učenici koji se školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke i učenici koji se školuju po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke mogu nastaviti željenu školu s obzirom na postignute rezultate tijekom školovanja.

Koja je uloga škole u ovoj problematici?
Ja ne bih govorila o problematici. Rekla bih da je škola ta koja treba prigrliti svako dijete, svakog roditelja ne tražeći da se dijete prilagodi školi, nego škola djetetu.

Jeste li ikada požalili zbog izbora svoga zanimanja?
Roditelji su mi uvijek govorili da je to najbolja stvar koju sam napravila u životu, a prijatelji da sam jedna od rijetkih osoba koja radi ono što voli, i to je uistinu tako. Da ponovno biram fakultet, izabrala bih isti.

Jeste li dobili kakvu nagradu za svoj rad?
Najveća nagrada koju sam dobila je osmijeh na dječjim licima. Za to živim i za to radim.

 Lara Žuljević


[1]Usp. MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH, Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, (2011),  http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf (23.11.2017.), 272.